MENU
 
 

  • slika_rlm_dMA.jpg
 

Kako zaštititi zaštitni znak?

 

2014-07-29 23:32:52

Ne bi bilo pogrešno ni ako bi, umjesto ovog naslova, stajalo: Kako spriječiti da vam neko na legalan način ukrade intelektualno vlasništvo?; jer, bez provedenih procedura zaštite znaka, ono što smatrate svojim lahko može postati tuđe. Velikim kompanijama kojima je brend presudan i donosi mnogo novca zaštita znaka izuzetno je važna, ali ne treba isključiti ni značaj koji ima i kod malih i srednjih preduzeća. Zaštitni znak ili žig služi za razlikovanje roba ili usluga jednog učesnika u privrednom prometu od iste ili slične robe ili usluge drugog učesnika u privrednom prometu. Žigom mogu biti zaštićeni: brojevi, slova, slogani, skraćenice, grafički prikazi, kombinacije boja i nijansi, trodimenzionalni oblici, kao i sve kombinacije navedenih znakova. Prvi korak u procesu zaštite znaka jeste provjera dostupnosti logotipa. Potrebno je istražiti znak i uvjeriti se da sličan ili isti znak nije već ranije registriran, odnosno prijavljen.

Nadležna institucija u Bosni i Hercegovini za registraciju i prijavu žigova jeste Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Institut u ovom slučaju nakon podnošenja zahtjeva ispituje postojanje smetnji za registraciju žiga. Drugi korak odnosi se na zahtjev za prijavu žiga. Nakon što se utvrdi da ne postoje smetnje za registraciju žiga, potrebno je podnijeti zahtjev Institutu. Prijava za priznanje individualnog žiga osim zahtjeva mora sadržavati sam znak i popis roba ili usluga na koje se znak odnosi. Osim individualnog žiga, koji se odnosi na jedno fizičko ili pravno lice, moguće je zaštititi kolektivni žig i žig garancije.

Nakon što Institut ispita prijavu žiga, slijedi objava prijave u Službenom glasniku Instituta. Ako su sve procedure riješene i ako su ispunjeni uvjeti, slijedi donošenje rješenja o žigu, odnosno objava registriranog žiga u Službenom glasniku.

Zakonske odredbe

Već je navedeno koja je nadležna institucija, ali korisno je znati i zakonske odredbe kad je riječ o zaštitnim znakovima. Prema Zakonu o žigu iz 2010. godine, ne može se zaštititi znak koji je: protivan javnom poretku i moralu; nije prikladan za razlikovanje robe ili usluge; može obmanuti javnost svojim izgledom ili sadržajem; sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu neke zemlje, osim po odobrenju nadležnog organa; predstavlja ili podržava religijski ili nacionalni simbol. Ovo bi bili apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga. Relativni razlozi odnose se na znakove koji su istovjetni ranije zaštićenom znaku drugog lica za sličnu robu/uslugu, ako postoji mogućnost da zbog te istovjetnosti ili sličnosti nastaju zabune, znakovi koji predstavljaju reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju drugog zaštićenog znaka i dr.

Procedura prijave žiga može trajati i do godinu dana, s tim što licenca, u slučaju registracije žiga, vrijedi od datuma kad je podnesena prijava. Cijene zaštite znaka nisu jedinstvene, ovise o broju usluga koje se navode na popisu usluga, o broju znakova koji se zaštićuju, kao i o kategorijama i zemljama u kojima se zaštićuju, npr. za zaštitu jednog znaka kompanije koja navodi tri usluge potrebno je izdvojiti 220 KM za prijavu i 650 KM za licencu koja vrijedi deset godina, nakon čega je licencu moguće produžiti ili odjaviti znak. Bitno je napomenuti da se ovaj primjer odnosi na zaštitu samo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Žig može biti registriran u više zemalja istovremeno, pri čemu je potrebno podnijeti zahtjev za međunarodno registriranje žiga, kao i zahtjev za upisivanje promjena u Međunarodnom registru, u skladu s Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom. U tom slučaju plaćaju se pristojbe i troškovi postupka Institutu, a međunarodne pristojbe izravno Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.

Izgrađeno treba zaštititi

Institut za intelektualno vlasništvo pravni je sljedbenik Instituta za standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH, koji je osnovan 1. oktobra 1992. godine. Od 29. decembra 2006. godine Institut preuzima poslove u području intelektualnog vlasništva te od 1. januara 2007. godine obavlja poslove iz svoje nadležnosti kao samostalna državna institucija. Zanimljivi su statistički podaci Instituta, prema kojima je od 1992. godine Institut zaprimio ukupno 20.201 prijavu za registraciju žiga, od toga je 16.367 inozemnih podnosioca, a 3.834 bh. podnosioca. U 2012. godini bh. podnosioci su prijavili 225 žigova, a inozemni podnosioci 534 žiga. Ukupno je priznat (u periodu 1992–2012. godine) 14.631 žig, od čega 1.381 u 2012. godini, od toga je 332 bh. žiga, a 1.049 su inozemni nosioci.

Interesantno je i da je ukupno 171 bosanskohercegovački žig međunarodno registriran, i to u periodu 2007–2012. godine. Najviše ih je registrirano 2010. godine, ukupno 94. Koliko je bitna izgradnja brenda, toliko je bitno taj brend zaštititi, odnosno očuvati njegov integritet? Što je brend različitiji od drugih, bit će ga lakše zaštititi, jasno identificirati i zaštititi ime i logotip, te svoje poslovanje zaštititi od moguće konkurencije.